Belo zlato – šansa koju Srbija ima?

Belo zlato – šansa koju Srbija ima?

Litijum, poznat kao „belo zlato“, postao je ključni element za razvoj savremenih tehnologija, posebno u proizvodnji baterija za električna vozila i uređaje. Kao jedan od glavnih elemenata energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima, litijum sve više zauzima centralno mesto na svetskoj sceni. Srbija, bogata ovom sirovinom, postaje jedna od ključnih tačaka u globalnom lancu snabdevanja, sa potencijalom da se pozicionira kao značajan igrač u industriji litijuma.

Geološki potencijali Srbije
Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi koja ima značajna ležišta litijuma, smeštena u dolini Jadra. Glavni izvor litijuma u Srbiji je mineral jadarit, otkriven 2004. godine, a jedinstven je zbog visokog sadržaja litijuma i bora. Prema zvaničnim podacima, procenjuje se da rezerve ležišta litijuma u dolini Jadra iznose oko 158 miliona tona rude, što bi Srbiju moglo svrstati među najveće proizvođače litijuma na svetu. Ove rezerve mogle bi zadovoljiti značajan deo globalnih potreba za litijumom u narednim decenijama.

Ekonomija i strateški značaj
S obzirom na rastuću potražnju za litijumom, Srbija bi mogla ostvariti izuzetne ekonomske benefite od eksploatacije svojih resursa. Prema nekim procenama, vrednost ležišta litijuma u Srbiji mogla bi doseći čak 50 milijardi evra u narednih nekoliko decenija, ako se uzme u obzir aktuelna cena litijuma i rastuća globalna potražnja. Pored toga, industrija vezana za litijum bi mogla stvoriti na hiljade novih radnih mesta u rudarskom, prerađivačkom i proizvodnom sektoru, što bi dodatno podstaklo ekonomski razvoj zemlje.
S obzirom na ovaj strateški značaj, Srbija je već privukla pažnju mnogih svetskih kompanija, uključujući britansko-australijsku rudarsku kompaniju Rio Tinto, koja je započela projekat „Jadar“. Projekat uključuje izgradnju rudnika i fabrike za preradu litijuma, a očekuje se da bi mogao postati jedan od najvećih svetskih centara za proizvodnju litijuma i borata.

Ekološki izazovi i održivost
Međutim, iako Srbija ima ogroman potencijal za razvoj industrije litijuma, ovaj proces nije bez izazova. Eksploatacija litijuma nosi značajne ekološke rizike, uključujući potencijalnu kontaminaciju voda, degradaciju zemljišta i uništavanje prirodnih staništa. Mnogi ekološki aktivisti i lokalne zajednice izrazili su zabrinutost zbog mogućih negativnih uticaja projekta „Jadar“, te se zalažu za detaljnije studije uticaja na životnu sredinu pre nego što se započne sa eksploatacijom.
U tom kontekstu, ključna će biti uloga države u regulisanju i nadzoru ovog procesa kako bi se osigurala održivost eksploatacije i zaštita životne sredine. Srbija ima priliku da razvije „zeleni“ pristup rudarstvu litijuma, primenjujući najsavremenije tehnike i standarde kako bi se minimizirali ekološki rizici, a maksimizirala ekonomska korist.

Litijum – ključ buduće energetske tranzicije
Litijum je esencijalna komponenta baterija koje napajaju električna vozila, a predviđa se da će potražnja za električnim automobilima globalno rasti, sa više od 20% svih prodatih vozila do 2030. godine biti na električni pogon. Takođe, litijumske baterije su ključne za skladištenje energije iz obnovljivih izvora, poput sunca i vetra, što ih čini neophodnim za održivu energetsku budućnost.
Srbija, sa svojim značajnim resursima litijuma, mogla bi postati ključna karika u ovoj globalnoj energetskoj tranziciji. Ispravnim upravljanjem resursima, investicijama u tehnologiju i ekološki odgovornim pristupom, Srbija bi mogla osigurati dugoročan i održiv ekonomski rast, istovremeno doprinosići globalnim naporima za smanjenje emisije ugljen-dioksida i borbu protiv klimatskih promena.

Zaključak
Litijum je definitivno sirovina budućnosti, a Srbija, sa svojim bogatim ležištima, ima potencijal da postane jedan od vodećih globalnih proizvođača ovog dragocenog metala. Ključni izazovi leže u odgovornom pristupu eksploataciji i očuvanju prirodnih resursa, dok su ekonomske prilike koje pruža ovaj sektor ogromne. Ako se pravilno iskoristi, litijum može postati pokretač industrijske transformacije i održivog razvoja Srbije u decenijama koje dolaze.

Glas Rađevine

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

GLAS RAĐEVINE, PODGORINE i AZBUKOVICE

Poslednja vest

Pratite nas na:

Kategorije